Elektroenergetski primitivizam

Author: Amel Rekić
Sep 16, 2020
30
Naivno je očekivati, da će se Bosna i Hercegovina odreći uglja u skorijoj budućnosti. Moja priča je više školski referat o modernijem i daleko manje štetnom načinu upotrebe ovog energenta. Riječ je uplinjavanju uglja - procesu koji u našem javnom diskursu o energetici još uvijek nije dobio svoj prostor.
Na samom početku, moramo naglasiti da energija iz uglja nije ni čista ni zelena, bez obzira na koji način procesuiramo taj energent. Upotreba uglja kao energenta za proizvodnju električne energije Bosni i Hercegovini je opasna, prljava i primitivna, u smislu konverzije toplotne energije na električnu energiju. Spaljivanjem uglja, generiramo vodnu paru, koja potom pokreće parne turbine, to je vrlo trivijaliziran opis proces u našim termoelektranama. U prethodnoj rečenici spaljivanje je riječ koja zagađuje i ubija. Možda postoji i bolji, manje štetan način kako iskoristiti ugalj. Rasplinjavanje ili uplinjavanje je jedan oblik nepotpunog sagorijevanja uglja. Uslijed zagrijavanja na visokoj temperaturi ugalj počinje ispuštati zapaljive gasove, koji ne sagorijevaju zbog nedostatka kisika. Najzastupleniji gas u takvom procesu je metan, također glavna komponenta prirodnog plina. Nadalje takva smjesa plinova, nastala zagrijavanjem uglja može biti obogaćena i puštena u plinovod za domaćinstva, odatle i naziv sintetski plin ili substitute natural gas (SNG). Rasplinjavanje nije inovacija, Dacota Gasification Company od 1988. godine rasplinjavanjem uglja, proizvodi i distribuira sintezni plin. Godišnje, u prosjeku 20 hiljada tona lignita pretvore u 1600 miliona m3N sinteznog plina. Za bolju orijentaciju u brojkama, naprimjer Finska domaćinstva su u 2019. godini potrošila 2000 miliona m3N prirodnog gasa. Bez detaljnih studija i analiza, nije moguće u ovom trenutku pisati o proizvodnji sinteznog plina u Bosni i Hercegovini.
Međutim dobar i moderan primjer koji bi nas trebao zaintrigirati je Nakoso IGCC Power plant u Japanu. Skraćenica IGCC u sebi skriva integrated coal gasification combined cycle, te cijeli tehnološki proces je opisan sa četiri riječi. Ugalj se uplinjuje u smjesu plinova koja odlazi u plinsku turbinu, spaljivanjem plinova se pokreće plinska turbina. Plinska turbina je vrlo slična raketnom motoru, koji je najbolji model za pojasniti princip plinske turbine široj javnosti. Dalje toplotna energija proizvodi vodnu paru koja pokreće vodnu turbinu. U pogledu energetske efektivnosti, naše termoelektrane daleko zaostaju za termoelektranom Nakoso.
Ekonomiočno korištenje uglja je bitno, ali za nas prioritetom broj jedan bi trebao biti čistiji zrak, tlo i voda. Termoelektrane po uzoru na TE Nakoso u relativno kratkom roku nam mogu pružiti i energetsku nezavisnost, stabilnost elektroenergetskog sistema i čistiji okoliš. Cijeli projekt izgradnje TE Nakoso i TE Hirono, ukupne instalirane snage 540MW je koštao na 2,8 milijardi dolara. Nadogradnjom postojećih termoelektrana u IGCC možemo spasiti živote i prodisati punim plućima. Posmatrajmo emisije iz TE Nakoso: SOx 19 ppm, NOx 6 ppm i partikulat 5 mg/m3N. . Uporedimo to sa emisijama iz TE Stanari NOx 80 ppm, SOx 51 ppm i partikulat 5.41mg/m3N.
Pogledajte sve priče