Korištenje obnovljivih izvora energije iz biomase
527
Biomasa je organska tvar nastala iz ne tako složenog procesa i čijom proizvodnjom je lako upravljati. Najčešće nastala iz otpadaka drveta,grančica, ostataka pšenice, iz drvne industrije,zivotinjskih izmeta i drugih otpada. Korištenjem biomase za ogrijev i zagrijavanje tople vode se ne šteti okolišu i nema štetnog CO2 u zrak. Naša država ima pogodan reljef za štoveću upotrebu biomase u budućnosti.
Biomasa je organska tvar za koju nije potreban nikakav složen proces niti ikakva dodatna prerada.Ona nastaje iz drvnih otpadaka, grančica i iz drvne industrije, životinjskog izmeta i drugih otpada.Manje više, iz stvari koje želimo baciti a bacanjem tih stvari, na neki način bacamo novac. Pravilnim iskorištavanjem ovakvih stvari, donijet ćemo sebi velike uštede, a čak će nam i priroda biti zahvalna. Zato tri puta razmisli a jednom baci.
Za biomasu možemo reći da je nepresušan izvor energije, naročito u našem okruženju, tj. Centralna Bosna, čiji je reljef ispunjen šumama. Razlikujemo više vrsta biomase, one koje nastaju iz šuma(šumske biomase) , iz poljoprivrednih dobara(one koje nastaju nakon žetve pšenice i dr.), zatim iz biljaka koje su uzgojene radi proizvodnje energije(poput šećerne trske) i biomasa nastala iz životnjih izmeta( od koji se proizvodi bioplin i biogorivo). Najveća prednost biomase koja treba da se predoći društvu je ta da ona nema nikakav štetan i negativan uticaj na okoliš. Izgaranjem biomase ne dolazi do ispuštanja viška CO2 u zrak, za razliku od fosilnih goriva koji svojim izgaranjem dovode do štetnih učinaka po okoliš, naročito u zimskom periodu kada baš ta sarajevsko-zenička kotlina ima problem sa zagađenim zrakom od prekomjernih štetnih supstanci u zraku.Osim dobrih strana, postoji tu i neka loša. Naravno da bi se proizvela biomasa iz drveća dolazi do sječe šuma, zbog toga,a sve kako ne bi došlo do stvaranja globalnog zagrijavanja, potrebno je to isto mjesto pošumljavati. Ukoliko uzimamo od prirode nešto što ona pravi za nas, to isto joj moramo vratiti i tada neće doći do narušavanja tzv.balansa u prirodi. Samo korištenje biomase je jedno dobro rješenje jer se ona koristi u svom prirodnom obliku i bez dodatnih prerada i primjesa.Što je veoma olakšavajuća činjenica za sve nas, jer ćemo moći sami rukovati time i proizvesti sebi odlično rješenje za ogrjev, bez ikakvih složenih i teško-fizičkih poslova. Kada pričamo o biomasi, najčešća asocijacija nam je pelet. I tako treba da bude. Naime, pelet je jedno kompaktno ekološko gorivo koje je vrlo lako dobije tehnološkim postupcima u par koraka: SAMELJI-OSUŠI-PRESUJ U ŽELEJNI OBLIK. I na taj način došli smo do određenih ušteda,a koje su nam na današnjem vremenu veoma potrebne. I nećemo dovesti atmosferu i ljudsku populaciju do ruba egzistencije. Osim toga, sam taj pelet ne iziskuje mnogo prostora za skladištiti a i sam proces grijanja je tako lagan i nimalo složen.
Danas se sve više pojavljuju pojmovi poput \"bioplin\", \"biogorivo\". Prvi dio pojma \"bio\" će nas odmah podstaknuti da se radi o nečemu biološki uzgojenom, nečemu dobrom i nečemu što je ekološki prihvatljivo. U suštini i jeste tako. Biogorivo je ekološki bolje rješenje nego fosilna goriva ali danas takva goriva imaju malo složenijih proces proizvodnje i nešto skuplji, ali upornošću se ide do cilja. Za par godina, fosilna goriva će izaći iz upotrebe i počet će primjena biogoriva, i to je jedna činjenica koja treba da nas raduje. Ukoliko želimo da mislimo na naše sutra, radit ćemo sve što je u našoj moći kako bismo došli do upotrebe ovakvog goriva.
Kada je u pitanju bioplin, on se proizvodi preradom životinjskog izmeta, krute biomase i kanalizacijskog otpada. Zanimljivo je to što se njegovim pročišćavanjem može dobiti plin koji je čist poput prirodnog plina. Bioplin se može koristiti kao pogonsko gorivo za vozila, za dobivanje električne energije i grijanje vode. Samim time, on predstavlja jako dobru alternativu prirodnom plinu. U odnosu na druge plinove koji se koriste, bioplin je danas veoma dobro i pogodno rješenje.
Da bismo počeli sa rasprostranjenom upotrebom biomase, važno je da djecu kroz osnovno i srednje obrazovanje uputimo u sam proces prouzvodnje biomase i da bude kao jedna od obaveznih lekcija, kako bismo stvorili što širi lanac informacija i da se ogrjev poput uglja zamijeni za nešto što bacamo a jeftinije je od uglja. Za narod kao što smo mi, dovoljno je da kažemo riječ ušteda i već imamo pažnju slušalaca. Naravno, za narod koji jedva sastvi kraj s krajem, potrebno je da isti taj pelet bude svima dostupan i da ni na koji način ne posegnemo za \"onom lakše dostupnom opcijom\".
Ljudi oko nas treba da privole to što rade za prirodu i onda će dalje ići svojim prirodnim tokom. Ono sa čime smo rođeni, gdje smo rođeni, u čemu smo rođeni trebamo najprije iskoristiti a ne samo odbaciti i na taj način puniti deponije i stvari neke nepotrebne zalihe, kojih već imamo i previše.
Onog trenutka, kada počnemo misliti na nas i prirodu oko nas, doći će do ravnomjerne težine između nas i prirode i onog svega u prirodi.
Ljudima je potrebno da znaju da biomasa prilikom izgaranja potroši CO2 onoliko koliko i jedna biljka za njen rast, ii da je ta količina prirodna i neće nam naštetiti dok za razliku od toga, izgaranje uglja ispusti ko zna koliko štetnih SO2, CO2, NOx u zavisnosti od \"kvaliteta uglja\".
Time se stvara cirkularno korištenje biomase, bez straha da će se u atmosferi stvoriti višak CO2. S tim na umu dolazimo do najvažnije uloge biomase: u budućnosti će moći potpuno zamijeniti benzin i obični dizel i ostale izvore energije koji nepovoljno djeluju na naš Planet.
Zbog toga nam je neophodno upoznati ljude i proširiti svijest o korištenju obnovljivih izvora energije. U ovom slučaju, korištenje biomase ali nadalje i drugih izvora, poput korištenja solarnih panela a koji uzimaju energiju iz Sunca.
Vrijeme je da počnemo sa promjenama koje će naše živote učiniti lakšim i da nam priroda konačno bude zahvalna a i mi njoj.
Pogledajte sve priče
Za biomasu možemo reći da je nepresušan izvor energije, naročito u našem okruženju, tj. Centralna Bosna, čiji je reljef ispunjen šumama. Razlikujemo više vrsta biomase, one koje nastaju iz šuma(šumske biomase) , iz poljoprivrednih dobara(one koje nastaju nakon žetve pšenice i dr.), zatim iz biljaka koje su uzgojene radi proizvodnje energije(poput šećerne trske) i biomasa nastala iz životnjih izmeta( od koji se proizvodi bioplin i biogorivo). Najveća prednost biomase koja treba da se predoći društvu je ta da ona nema nikakav štetan i negativan uticaj na okoliš. Izgaranjem biomase ne dolazi do ispuštanja viška CO2 u zrak, za razliku od fosilnih goriva koji svojim izgaranjem dovode do štetnih učinaka po okoliš, naročito u zimskom periodu kada baš ta sarajevsko-zenička kotlina ima problem sa zagađenim zrakom od prekomjernih štetnih supstanci u zraku.Osim dobrih strana, postoji tu i neka loša. Naravno da bi se proizvela biomasa iz drveća dolazi do sječe šuma, zbog toga,a sve kako ne bi došlo do stvaranja globalnog zagrijavanja, potrebno je to isto mjesto pošumljavati. Ukoliko uzimamo od prirode nešto što ona pravi za nas, to isto joj moramo vratiti i tada neće doći do narušavanja tzv.balansa u prirodi. Samo korištenje biomase je jedno dobro rješenje jer se ona koristi u svom prirodnom obliku i bez dodatnih prerada i primjesa.Što je veoma olakšavajuća činjenica za sve nas, jer ćemo moći sami rukovati time i proizvesti sebi odlično rješenje za ogrjev, bez ikakvih složenih i teško-fizičkih poslova. Kada pričamo o biomasi, najčešća asocijacija nam je pelet. I tako treba da bude. Naime, pelet je jedno kompaktno ekološko gorivo koje je vrlo lako dobije tehnološkim postupcima u par koraka: SAMELJI-OSUŠI-PRESUJ U ŽELEJNI OBLIK. I na taj način došli smo do određenih ušteda,a koje su nam na današnjem vremenu veoma potrebne. I nećemo dovesti atmosferu i ljudsku populaciju do ruba egzistencije. Osim toga, sam taj pelet ne iziskuje mnogo prostora za skladištiti a i sam proces grijanja je tako lagan i nimalo složen.
Danas se sve više pojavljuju pojmovi poput \"bioplin\", \"biogorivo\". Prvi dio pojma \"bio\" će nas odmah podstaknuti da se radi o nečemu biološki uzgojenom, nečemu dobrom i nečemu što je ekološki prihvatljivo. U suštini i jeste tako. Biogorivo je ekološki bolje rješenje nego fosilna goriva ali danas takva goriva imaju malo složenijih proces proizvodnje i nešto skuplji, ali upornošću se ide do cilja. Za par godina, fosilna goriva će izaći iz upotrebe i počet će primjena biogoriva, i to je jedna činjenica koja treba da nas raduje. Ukoliko želimo da mislimo na naše sutra, radit ćemo sve što je u našoj moći kako bismo došli do upotrebe ovakvog goriva.
Kada je u pitanju bioplin, on se proizvodi preradom životinjskog izmeta, krute biomase i kanalizacijskog otpada. Zanimljivo je to što se njegovim pročišćavanjem može dobiti plin koji je čist poput prirodnog plina. Bioplin se može koristiti kao pogonsko gorivo za vozila, za dobivanje električne energije i grijanje vode. Samim time, on predstavlja jako dobru alternativu prirodnom plinu. U odnosu na druge plinove koji se koriste, bioplin je danas veoma dobro i pogodno rješenje.
Da bismo počeli sa rasprostranjenom upotrebom biomase, važno je da djecu kroz osnovno i srednje obrazovanje uputimo u sam proces prouzvodnje biomase i da bude kao jedna od obaveznih lekcija, kako bismo stvorili što širi lanac informacija i da se ogrjev poput uglja zamijeni za nešto što bacamo a jeftinije je od uglja. Za narod kao što smo mi, dovoljno je da kažemo riječ ušteda i već imamo pažnju slušalaca. Naravno, za narod koji jedva sastvi kraj s krajem, potrebno je da isti taj pelet bude svima dostupan i da ni na koji način ne posegnemo za \"onom lakše dostupnom opcijom\".
Ljudi oko nas treba da privole to što rade za prirodu i onda će dalje ići svojim prirodnim tokom. Ono sa čime smo rođeni, gdje smo rođeni, u čemu smo rođeni trebamo najprije iskoristiti a ne samo odbaciti i na taj način puniti deponije i stvari neke nepotrebne zalihe, kojih već imamo i previše.
Onog trenutka, kada počnemo misliti na nas i prirodu oko nas, doći će do ravnomjerne težine između nas i prirode i onog svega u prirodi.
Ljudima je potrebno da znaju da biomasa prilikom izgaranja potroši CO2 onoliko koliko i jedna biljka za njen rast, ii da je ta količina prirodna i neće nam naštetiti dok za razliku od toga, izgaranje uglja ispusti ko zna koliko štetnih SO2, CO2, NOx u zavisnosti od \"kvaliteta uglja\".
Time se stvara cirkularno korištenje biomase, bez straha da će se u atmosferi stvoriti višak CO2. S tim na umu dolazimo do najvažnije uloge biomase: u budućnosti će moći potpuno zamijeniti benzin i obični dizel i ostale izvore energije koji nepovoljno djeluju na naš Planet.
Zbog toga nam je neophodno upoznati ljude i proširiti svijest o korištenju obnovljivih izvora energije. U ovom slučaju, korištenje biomase ali nadalje i drugih izvora, poput korištenja solarnih panela a koji uzimaju energiju iz Sunca.
Vrijeme je da počnemo sa promjenama koje će naše živote učiniti lakšim i da nam priroda konačno bude zahvalna a i mi njoj.
