Povratak prirodi
?uvati okoliš je posljednjih godina postalo „in“, kaže banjalu?ka slikarka i dizajnerica Olja Pristaš. Mnogo je jednostavnih, ali zna?ajnih svakodnevnih navika koje možemo promijeniti da budemo bolji prema prirodi – vožnjom bicikla na posao izbjegavamo jutarnju gužvu i smanjujemo zaga?enje zraka, u namjenskoj boci voda se ne?e brzo ugrijati, a poštedjeli smo okoliš barem jedne odba?ene ambalaže svaki put kad koristimo alternativu.
Globalni izazovi s kojima se cijeli svijet suo?ava, uklju?uju?i siromaštvo, nejednakost, klimatske promjene, degradaciju okoliša, ugrožen mir i pravdu, obuhva?eni su kroz Agendu 2030, ?iju je važnost prepoznala i Bosna i Hercegovina, a koja podrazumijeva plan djelovanja za ljude, planetu i prosperitet.
Usvajanjem Okvira za realizaciju Ciljeva održivog razvoja (SDG), kao i uspostavljanjem Vije?a za Ciljeve održivog razvoja, svi nivoi vlasti u Bosni i Hercegovini su ove godine dodatno prepoznali zna?aj SDG-ova i Agende 2030. Okvir utvr?uje tri glavna pravca budu?eg razvoja BiH, a to su dobra uprava i upravljanje javnim sektorom, pametan rast i društvo jednakih mogu?nosti za sve.
Ovakav održiv budu?i razvoj naše zemlje doprinosi i o?uvanju okoliša, kao i zaštiti planete.
Radionica crtanja vizije budu?nosti naše planete, u okviru manifestacije „Zaštitimo planetu“ održane po?etkom jula u Banjoj Luci, imala je za cilj da potakne mališane da razmišljaju o važnosti o?uvanja okoliša. Tridesetogodišnja umjetnica koja je vodila ovu radionicu pojašnjava kako su djeca kroz svoje crteže prikazala Zemlju.
Dodaje kako je posebno oduševio rad na kojem je dje?ak nacrtao ‘Dan Užarenog Sunca’ gdje je predstavio najtopliji dan koji je doživio. Uslijed klimatskih promjena, Bosna i Hercegovina bilježi pove?anje temperature koje je tokom proteklih godina više izraženo. Važno je da mlade generacije razumiju da do klimatskih promjena dolazi zbog ljudskog djelovanja, te koje su posljedice za društvo i okoliš. Pristaš isti?e „Mislim da ?e mladi raditi onako kako ih mi u?imo i kako im pokažemo, a ne onako kako im kažemo da treba“.
O?uvanje okoliša za biznise budu?nosti
U Bosni i Hercegovini postoje primjeri onih koji su pokazali da je mogu?e promijeniti pristup i napraviti iskorak u zaštiti okoliša, dok se istovremeno razvija poslovanje.
Kompanija Smr?ak iz Zvornika postoji više od tri decenije i bavi se sakupljanjem, preradom i prometom gljiva, ljekovitog bilja, šumskih plodova, vo?a i povr?a. Svoje organske proizvode ova kompanija, koja ima 48 stalno zaposlenih i više od 2.000 kooperanata, od kojih su ve?ina žene, u potpunosti izvozi u evropske zemlje, kaže vlasnik kompanije Miladin Mijatovi?.
„Mislim da još nema ni svijesti u BiH kad su u pitanju organski proizvodi i zdrava hrana, da se još uvijek traži samo ono što je jeftinije“, kaže on i isti?e kako je pristup u njegovoj kompaniji „pod broj jedan zdravlje konzumenta, pod broj dva da ne zaga?ujemo okolinu, pod broj tri da vra?amo one stare navike kad su nam bake i deke pružali zdravu hranu i dok smo bili zdravi i bili otporni na bilo kakve izazove i bolesti“.
Mijatovi? smatra da je povratak organskoj proizvodnji budu?nost i u BiH.
Smr?ak je dobitnik ovogodišnje Nagrade za biznis lidere održivog razvoja, koja ima za cilj da promovira napore i angažman privatnog sektora u polju održivog razvoja u Bosni i Hercegovini. Ova nagrada prepoznaje i naglašava napore privatnog sektora koji se odnose na postizanje Ciljeva održivog razvoja (SDG) u BiH i motivira nove u?esnike u ovom sektoru da uklju?e SDG-ove u svoje poslovne modele. Dodjela nagrade se organizuje u okviru projekta „Podrška pripreme za implementaciju Ciljeva održivog razvoja i uklju?ivanje privatnog sektora“ kojeg implementira UNDP, a finansira Švedska.
O?uvanje okoline je timski rad
Uz dodjelu nagrada, u Banjoj Luci i Sarajevu, bila je postavljena izložba o koristima primjene mjera energetske efikanosti na javnim ustanovama i rezultatima UNDP projekta „Zeleni ekonomski razvoj“ (GED) koji finansira Švedska. Ovaj projekt ima za cilj stvoriti uslove za pove?anje investicija u ovoj oblasti, pove?ati broj ”zelenih radnih mjesta“, te doprinijeti privrednom razvoju i zaštiti okoliša.
Izme?u ostalog, do sada je kroz GED projekt poboljšana energetska efikasnost 229 javnih objekata i 13 sistema javne rasvjete, kreirano je 2.090 „zelenih“ poslova, poboljšani su uslovi rada i boravka za više od 150.000 osoba i ostvarene godišnje uštede u javnim budžetima od više od 5,5 miliona maraka koje su reinvestirane.
Jedan od javnih objekata ?ija je energetska efikasnost poboljšana je i banjalu?ka Muzi?ka škola „Vlado Miloševi?“. U?enica te škole, violon?elistkinja Una Šušnica i violinista Andreas ?uri?, nastupili su na manifestaciji „Zaštitimo planetu“ u Banjoj Luci.
„Škola koju poha?am je sama po sebi divan prostor za rad. Drago mi je što su prije par godina uradili toplotnu izolaciju koja nam je bila veoma potrebna“, kaže ona. „Bilo bi fenomenalno kada bi svi shvatili da ljudi koji uporno pokušavaju da probude ekološku svijest ne rade to samo zbog drugih živih bi?a na planeti, ve? i za naše dobro“.
U okviru ove manifestacije u Banjoj Luci i Sarajevu je bila postavljena i specijalna instalacija koja je prikazala o?aravaju?u ljepotu planete Zemlje, Terralóna. Unu Šušnica je ona navela na razmišljanje o tome „koliko je zapravo naša planeta jedinstvena i koliko trebamo biti zahvalni što je baš ona naš dom“.
„O?uvanje okoline zasniva se na timskom radu i životnim navikama kao što su reciklaža, štednja vode i struje“, kaže ona. „Nadam se da ?emo u bliskoj budu?nosti biti svjedoci ljepšeg i zdravijeg života“.
Prvi put izložena u Brnu prošle godine, Terralóna je plod je kreativnosti koja koristi arhitekturu, svjetlost i video projekcije, i proizvodi izuzetno i nesvakidašnje iskustvo za posjetioce. U stvarnosti promjera 12.756 kilometara, planeta Zemlja je prikazana kroz instalaciju Terralóna pre?nika 10 metara povodom kampanje #ZaštitimoPlanetu koja naglašava važnost zaštite okoliša i Agende 2030.
„Ljudi bi trebali izgraditi što bliži odnos s planetom na kojoj živimo i dobro je ?uvati. Model bi to trebao pokazati na netradicionalni na?in“, kažu Michal Oklešt?k i Jan Machát, izvršni direktori VISUALOVE, grupe multimedijskih arhitekata s ljubavlju prema vizualnim iskustvima. „Model od deset metara je vrlo impresivan i ?ovjek shvati koliko je naša planeta krhka i ranjiva“.
