Povratak prirodi

22 Jula, 2021 -

Čuvati okoliš je posljednjih godina postalo „in“, kaže banjalučka slikarka i dizajnerica Olja Pristaš. Mnogo je jednostavnih, ali značajnih svakodnevnih navika koje možemo promijeniti da budemo bolji prema prirodi – vožnjom bicikla na posao izbjegavamo jutarnju gužvu i smanjujemo zagađenje zraka, u namjenskoj boci voda se neće brzo ugrijati, a poštedjeli smo okoliš barem jedne odbačene ambalaže svaki put kad koristimo alternativu.

Globalni izazovi s kojima se cijeli svijet suočava, uključujući siromaštvo, nejednakost, klimatske promjene, degradaciju okoliša, ugrožen mir i pravdu, obuhvaćeni su kroz Agendu 2030, čiju je važnost prepoznala i Bosna i Hercegovina, a koja podrazumijeva plan djelovanja za ljude, planetu i prosperitet.

Usvajanjem Okvira za realizaciju Ciljeva održivog razvoja (SDG), kao i uspostavljanjem Vijeća za Ciljeve održivog razvoja, svi nivoi vlasti u Bosni i Hercegovini su ove godine dodatno prepoznali značaj SDG-ova i Agende 2030. Okvir utvrđuje tri glavna pravca budućeg razvoja BiH, a to su dobra uprava i upravljanje javnim sektorom, pametan rast i društvo jednakih mogućnosti za sve.

Ovakav održiv budući razvoj naše zemlje doprinosi i očuvanju okoliša, kao i zaštiti planete.

Radionica crtanja vizije budućnosti naše planete, u okviru manifestacije „Zaštitimo planetu“ održane početkom jula u Banjoj Luci, imala je za cilj da potakne mališane da razmišljaju o važnosti očuvanja okoliša. Tridesetogodišnja umjetnica koja je vodila ovu radionicu pojašnjava kako su djeca kroz svoje crteže prikazala Zemlju.

Dodaje kako je posebno oduševio rad na kojem je dječak nacrtao ‘Dan Užarenog Sunca’ gdje je predstavio najtopliji dan koji je doživio. Uslijed klimatskih promjena, Bosna i Hercegovina bilježi povećanje temperature koje je tokom proteklih godina više izraženo. Važno je da mlade generacije razumiju da do klimatskih promjena dolazi zbog ljudskog djelovanja, te koje su posljedice za društvo i okoliš. Pristaš ističe „Mislim da će mladi raditi onako kako ih mi učimo i kako im pokažemo, a ne onako kako im kažemo da treba“.

Očuvanje okoliša za biznise budućnosti

U Bosni i Hercegovini postoje primjeri onih koji su pokazali da je moguće promijeniti pristup i napraviti iskorak u zaštiti okoliša, dok se istovremeno razvija poslovanje.

Kompanija Smrčak iz Zvornika postoji više od tri decenije i bavi se sakupljanjem, preradom i prometom gljiva, ljekovitog bilja, šumskih plodova, voća i povrća. Svoje organske proizvode ova kompanija, koja ima 48 stalno zaposlenih i više od 2.000 kooperanata, od kojih su većina žene, u potpunosti izvozi u evropske zemlje, kaže vlasnik kompanije Miladin Mijatović.

„Mislim da još nema ni svijesti u BiH kad su u pitanju organski proizvodi i zdrava hrana, da se još uvijek traži samo ono što je jeftinije“, kaže on i ističe kako je pristup u njegovoj kompaniji „pod broj jedan zdravlje konzumenta, pod broj dva da ne zagađujemo okolinu, pod broj tri da vraćamo one stare navike kad su nam bake i deke pružali zdravu hranu i dok smo bili zdravi i bili otporni na bilo kakve izazove i bolesti“.

Mijatović smatra da je povratak organskoj proizvodnji budućnost i u BiH.

Smrčak je dobitnik ovogodišnje Nagrade za biznis lidere održivog razvoja, koja ima za cilj da promovira napore i angažman privatnog sektora u polju održivog razvoja u Bosni i Hercegovini. Ova nagrada prepoznaje i naglašava napore privatnog sektora koji se odnose na postizanje Ciljeva održivog razvoja (SDG) u BiH i motivira nove učesnike u ovom sektoru da uključe SDG-ove u svoje poslovne modele. Dodjela nagrade se organizuje u okviru projekta „Podrška pripreme za implementaciju Ciljeva održivog razvoja i uključivanje privatnog sektora“ kojeg implementira UNDP, a finansira Švedska.

Očuvanje okoline je timski rad

Uz dodjelu nagrada, u Banjoj Luci i Sarajevu, bila je postavljena izložba o koristima primjene mjera energetske efikanosti na javnim ustanovama i rezultatima UNDP projekta „Zeleni ekonomski razvoj“ (GED) koji finansira Švedska. Ovaj projekt ima za cilj stvoriti uslove za povećanje investicija u ovoj oblasti, povećati broj ”zelenih radnih mjesta“, te doprinijeti privrednom razvoju i zaštiti okoliša.

Između ostalog, do sada je kroz GED projekt poboljšana energetska efikasnost  229 javnih objekata i 13 sistema javne rasvjete, kreirano je 2.090 „zelenih“ poslova, poboljšani su uslovi rada i boravka za više od 150.000 osoba i ostvarene godišnje uštede u javnim budžetima od više od 5,5 miliona maraka koje su reinvestirane.

Jedan od javnih objekata čija je energetska efikasnost poboljšana je i banjalučka Muzička škola „Vlado Milošević“. Učenica te škole, violončelistkinja Una Šušnica i violinista Andreas Ćurić, nastupili su na manifestaciji „Zaštitimo planetu“ u Banjoj Luci.

„Škola koju pohađam je sama po sebi divan prostor za rad. Drago mi je što su prije par godina uradili toplotnu izolaciju koja nam je bila veoma potrebna“, kaže ona. „Bilo bi fenomenalno kada bi svi shvatili da ljudi koji uporno pokušavaju da probude ekološku svijest ne rade to samo zbog drugih živih bića na planeti, već i za naše dobro“.

U okviru ove manifestacije u Banjoj Luci i Sarajevu je bila postavljena i specijalna instalacija koja je prikazala očaravajuću ljepotu planete Zemlje, Terralóna. Unu Šušnica je ona navela na razmišljanje o tome „koliko je zapravo naša planeta jedinstvena i koliko trebamo biti zahvalni što je baš ona naš dom“.

„Očuvanje okoline zasniva se na timskom radu i životnim navikama kao što su reciklaža, štednja vode i struje“, kaže ona. „Nadam se da ćemo u bliskoj budućnosti biti svjedoci ljepšeg i zdravijeg života“.

Prvi put izložena u Brnu prošle godine, Terralóna je plod je kreativnosti koja koristi arhitekturu, svjetlost i video projekcije, i proizvodi izuzetno i nesvakidašnje iskustvo za posjetioce. U stvarnosti promjera 12.756 kilometara, planeta Zemlja je prikazana kroz instalaciju Terralóna prečnika 10 metara povodom kampanje #ZaštitimoPlanetu koja naglašava važnost zaštite okoliša i Agende 2030.

„Ljudi bi trebali izgraditi što bliži odnos s planetom na kojoj živimo i dobro je čuvati. Model bi to trebao pokazati na netradicionalni način“, kažu Michal Okleštěk i Jan Machát, izvršni direktori VISUALOVE, grupe multimedijskih arhitekata s ljubavlju prema vizualnim iskustvima. „Model od deset metara je vrlo impresivan i čovjek shvati koliko je naša planeta krhka i ranjiva“.