GED · Zeleni ekonomski razvoj

September 9, 2020 -

Utopljavanje javnih objekata i prelazak na ekološki prihvatljiviji sistem grijanja dugoročno doprinose smanjenju zagađenja. 

 

Da bi se prostrane sale Arhitektonskog fakulteta u Sarajevu ugrijale bilo je potrebno mnogo energije i vremena, pa je tokom vježbi, predavanja i ispita zimi često bilo hladno. Onima koji su sjedili pored prozora starih više od pedeset godina, to je stvaralo posebne teškoće. A takvi uslovi su ometali crtanje i aktivno slušanje na času.

„Vikendom na fakultetu nije radilo grijanje pa je svaki ponedjeljak često znao biti najgori dan u sedmici za praćenje nastave. Prostorije fakulteta su bile veoma hladne te su ponekad otežavale rad i koncentraciju“, prisjeća se Adela Banda, studentica treće godine Arhitekture.

Zgrada Arhitektonskog i Građevinskog fakulteta u Sarajevu, od vremena kada je izgrađena 1960-tih godina, do ove godine je, osim povremenih sitnih sanacija, studentima i nastavnicima služila u izvornom izdanju. Dotrajali drveni prozori ostakljeni običnim staklom zamijenjeni su novim PVC prozorima sa dvostrukim toplinskim izolacijskim staklom. Zamijenjen je portal na glavnom ulazu u zgradu, a ranija fasada je obložena stiroporom debljine 10 cm i završno obrađena akrilnim fasadnim malterom. Na krovu koji je godinama prokišnjavao, umjesto starih metalnih obloga, napravljena je termička izolacija tvrdim krovnim pločama od kamene vune debljine 15 cm završno pokrivenih polietilenskom vodonepropusnom folijom.

Adela je kroz predmete na fakultetu učila o svim ovim materijalima i o važnosti utopljavanja objekata, a pojašnjava kako to može uticati i na okoliš.

 

„Planiranje termičkog statusa objekta je veoma važno jer je u direktnoj vezi sa potrošnjom energije i zagađenjem i ima za cilj poboljšanje cjelokupnog dizajna objekta, a naročito sistema za zagrijavanje, hlađenje i provjetravanje objekta što će dalje ukloniti da za rezultat ima tzv. ‘bolesne građevine’. Takve građevine osim termičke neugodnosti, prouzrokuju različite tegobe od alergija do težih hroničnih oboljenja“, kaže ova 22-godišnjakinja koju u oblasti arhitekture najviše interesuje projektovanje, kao i enterijeri i dizajn.

Dugoročno isplativo ulaganje

Od prošlog ljeta je na zgradi Arhitektonskog i Građevinskog fakulteta u Sarajevu termoizolirano oko 6.000 kvadratnih metara fasadnih dijelova, renovirano oko 1.500 kvadrata ravnih i bačvastih krovova i zamijenjeno oko 400 prozora, sumira Mirza Bašalić, asistent na predmetima Projektovanja. Prisjeća se da je, kada je upisao fakultet 1997. godine, bilo istih problema sa grijanjem i da su njegove kolegice na nastavu nosile jastučiće na kojima bi sjedile da ublaže hladnoću.

„U to vrijeme prostori, pogotovo veliki amfiteatar i mali amfiteatar teško su se zagrijavali zato što su bili ogromni gubici“, kaže on. „Uvijek je bio taj problem u ovoj zgradi. Pogotovo u salama gdje studenti moraju da crtaju u prostoru koji je bio neuslovan za rad u smislu da je bilo hladno. A kad morate da crtate, jednostavno ruke vas ne slušaju“.

Dok pokazuje salu u kojoj se održavaju ispiti i predavanja, priča i o drugim radovima na unapređenju zgrade u kojoj radi već tri godine. Osim građevinskih radova na vanjskom utopljavanju objekta, u cijeloj zgradi su zamijenjeni ventili na radijatorima na koje su postavljeni termostati koji će služiti za bolju regulaciju potrošnje grijanja kada se zgrada priključi na grijni sistem Toplana Sarajevo, što će smanjiti potrošnju plina u fakultetskoj kotlovnici koja je još u upotrebi.

 

„Generalno, ta vanjska ovojnica sprečava gubitke iz ove naše zgrade, što znači da nam automatski treba manje plina. Kad imate zgradu koja ima gubitke, vi to ne možete zagrijati“.

Prije nego se vratio akademskom radu, Bašalić je 14 godina radio u privatnom sektoru. Pojašnjava kako kvalitetna izolacijska fasada i vanjska stolarija mnogo koštaju u izgradnji objekta, ali da se veće investicije dugoročno isplate.

„Fasada i vanjska ovojnica je velika stavka. Međutim, to će čovjek osjetiti možda narednih deset godina, jer će uštediti taj novac na neko grijanje, manje će koristiti plina, peleta, i on će to osjetiti. Sve su to stvari koje utiču sigurno i na zagađenje, i na kvalitet življenja i zdravlje“.

Zgrada Arhitektonskog i Građevinskog fakulteta u Sarajevu utopljena je u okviru UNDP projekta „Zeleni ekonomski razvoj“ zahvaljujući sredstvima Švedske, Ministarstva prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo, oba fakulteta i Rektorata Univerziteta u Sarajevu.

 

Grijanje najveći uzrok zagađenja

U jednom od gradova sa najzagađenijim zrakom u Evropi, grijanje je najveći izvor zagađenja. Mala ložišta, energetski neefikasni objekti, kuće bez fasade koje za zagrijavanje koriste nekvalitetan ugalj, ugalj sa sumporom i često spaljivanje smeća, posebno u zimskom periodu dovode do alarmantnih razina zagađenosti.

„Generalno možemo reći da je sezona grijanja najveći neprijatelj čistom zraku, a na drugom mjestu su vozila. Zatim dolaze drugi uzroci poput poljoprivrednih spaljivanja i spaljivanja smeća“, kaže Adnan Mašić, profesor sarajevskog Mašinskog fakuleta, koji radi na projektima mjerenja zagađenja u Sarajevu.

Najveći polutant su, pojašnjava, lebdeće čestice koje što su sitnije to dublje ulaze u organizam i izazivaju veće zdravstvene probleme. Mašić smatra da su za rješenje ovog problema u Sarajevu potrebne mukotrpne i sveobuhvatne promjene poput zabrane korištenja određenih sirovina za grijanje i  tehnički neispravnih automobila, ali i da je dio tih promjena i ulaganje u termoizolaciju objekata.

 

„To je jako važno zato što svaki objekat koji se utopli, on poslije toga manje koristi energije za zagrijavanje, odnosno manje se polutanata emituje. Dakle, svaka zgrada, svaka kuća, koja dobije termofasadu, prozore, i prođe kroz taj proces utopljavanja, direktno  utječe na smanjenje zagađenja.“

Instrumenti na Mašinskom fakultetu u Sarajevu su na 1. Međunarodni dan čistog zraka za plavo nebo, 7. septembra u 8 sati zabilježili indeks kvaliteta zraka 70, što predstavlja umjereno zagađen zrak. Analizirajući mjerenja u prethodne dvije godine, Mašić se prisjeća kako su u januaru ove godine zabilježeni „stravični rezultati“, ali da je smanjeno kretanje i ekonomska aktivnost uzrokovana COVID-19 pandemijom, tokom ljetnih mjeseci smanjila zagađenje za četvrtinu. Ipak, mnogo je toga što u Sarajevu nije poznato.

„Osim mjerenja koncentracije čestica, mnogo toga još nije istraženo. Nisu sve te čestice jednake, nemamo informacije o njihovoj hemiji, neke su kancerogene neke nisu, ne znamo njihovu fiziku, koje su veće, koje su manje, koliko je nano-čestica a koliko mikro-čestica“, kaže Mašić. Oprema koja je potrebna za takva istraživanja je sofisticirana i skupa. Zato je izuzetno značajna donacije Vlade Švedske Mašinskom fakultetu u Sarajevu, zahvaljujući kojoj je sada moguće mjerenje parametara koji su prije bili nedostupni, na primjer koncentracija crnog ugljika i spektar nano-čestica.

 

Zagađenom zraku je izloženo 92 posto svijeta, a procjenjuje se da je to globalno uzročnik oko sedam miliona preranih smrti godišnje. Ovaj rizik za okoliš, klimatske promjene, biodiverzitet, ekosisteme i ljudsko zdravlje je moguće smanjiti, a jedan od načina je i povećanje energetske efikasnosti objekata, što je cilj projekta „Zeleni ekonomski razvoj“ koji finansira Švedska, a provodi UNDP u BiH. Obilježavanje dana čistog zraka nastoji skrenuti pažnju vladama, korporacijama, civilnom društvu i pojedincima da rade na smanjenju zagađenja i tako doprinesu poboljšanju svojih života.

Da bi se to u Sarajevu postiglo, potrebno je još mnogo reformi. Buduća arhitektica Adela Banda kaže kako u Bosni i Hercegovini još uvijek treba razvijati svijest o značaju energetski efikasnih objekata i njihovom uticaju na životni standard, ali da već vidi pomake.

„Dobro poznavanje toplinskih svojstava građevinskih materijala jedan je od preduvjeta za projektiranje energetski efikasnih zgrada. Populacijska ekspanzija i brza urbanizacija sa čitavim nizom popratnih pojava uzrokuju opasnost za okoliš“, kaže Adela. „Zato je jako bitno da prilikom projektovanja bilo kojeg objekta obratimo pažnju i na okolinu“.

 

Projekt „Zeleni ekonomski razvoj“ finansira Švedske, a realizuje UNDP u saradnji sa Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, Fondom za zaštitu okoliša FBiH i Fondom za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Republike Srpske, entitetskim ministarstvima prostornog uređenja, entitetskim ministarstvima za energiju, kantonalnim ministarstvima, jedinicama lokalne samouprave te drugim partnerima. Projekt ima za cilj stvoriti uslove za investicije u projekte energetske efikasnosti, povećati broj ”zelenih radnih mjesta“, te doprinijeti razvoju tržišta što vodi ka privrednom razvoju.

Foto priču, kao i dodatne fotografije, možete pronaći na linku.