GED · Zeleni ekonomski razvoj

September 9, 2020 -

Utopljavanje javnih objekata i prelazak na ekološki prihvatljiviji sistem grijanja dugoro?no doprinose smanjenju zaga?enja. 

 

Da bi se prostrane sale Arhitektonskog fakulteta u Sarajevu ugrijale bilo je potrebno mnogo energije i vremena, pa je tokom vježbi, predavanja i ispita zimi ?esto bilo hladno. Onima koji su sjedili pored prozora starih više od pedeset godina, to je stvaralo posebne teško?e. A takvi uslovi su ometali crtanje i aktivno slušanje na ?asu.

„Vikendom na fakultetu nije radilo grijanje pa je svaki ponedjeljak ?esto znao biti najgori dan u sedmici za pra?enje nastave. Prostorije fakulteta su bile veoma hladne te su ponekad otežavale rad i koncentraciju“, prisje?a se Adela Banda, studentica tre?e godine Arhitekture.

Zgrada Arhitektonskog i Gra?evinskog fakulteta u Sarajevu, od vremena kada je izgra?ena 1960-tih godina, do ove godine je, osim povremenih sitnih sanacija, studentima i nastavnicima služila u izvornom izdanju. Dotrajali drveni prozori ostakljeni obi?nim staklom zamijenjeni su novim PVC prozorima sa dvostrukim toplinskim izolacijskim staklom. Zamijenjen je portal na glavnom ulazu u zgradu, a ranija fasada je obložena stiroporom debljine 10 cm i završno obra?ena akrilnim fasadnim malterom. Na krovu koji je godinama prokišnjavao, umjesto starih metalnih obloga, napravljena je termi?ka izolacija tvrdim krovnim plo?ama od kamene vune debljine 15 cm završno pokrivenih polietilenskom vodonepropusnom folijom.

Adela je kroz predmete na fakultetu u?ila o svim ovim materijalima i o važnosti utopljavanja objekata, a pojašnjava kako to može uticati i na okoliš.

 

„Planiranje termi?kog statusa objekta je veoma važno jer je u direktnoj vezi sa potrošnjom energije i zaga?enjem i ima za cilj poboljšanje cjelokupnog dizajna objekta, a naro?ito sistema za zagrijavanje, hla?enje i provjetravanje objekta što ?e dalje ukloniti da za rezultat ima tzv. ‘bolesne gra?evine’. Takve gra?evine osim termi?ke neugodnosti, prouzrokuju razli?ite tegobe od alergija do težih hroni?nih oboljenja“, kaže ova 22-godišnjakinja koju u oblasti arhitekture najviše interesuje projektovanje, kao i enterijeri i dizajn.

Dugoro?no isplativo ulaganje

Od prošlog ljeta je na zgradi Arhitektonskog i Gra?evinskog fakulteta u Sarajevu termoizolirano oko 6.000 kvadratnih metara fasadnih dijelova, renovirano oko 1.500 kvadrata ravnih i ba?vastih krovova i zamijenjeno oko 400 prozora, sumira Mirza Bašali?, asistent na predmetima Projektovanja. Prisje?a se da je, kada je upisao fakultet 1997. godine, bilo istih problema sa grijanjem i da su njegove kolegice na nastavu nosile jastu?i?e na kojima bi sjedile da ublaže hladno?u.

„U to vrijeme prostori, pogotovo veliki amfiteatar i mali amfiteatar teško su se zagrijavali zato što su bili ogromni gubici“, kaže on. „Uvijek je bio taj problem u ovoj zgradi. Pogotovo u salama gdje studenti moraju da crtaju u prostoru koji je bio neuslovan za rad u smislu da je bilo hladno. A kad morate da crtate, jednostavno ruke vas ne slušaju“.

Dok pokazuje salu u kojoj se održavaju ispiti i predavanja, pri?a i o drugim radovima na unapre?enju zgrade u kojoj radi ve? tri godine. Osim gra?evinskih radova na vanjskom utopljavanju objekta, u cijeloj zgradi su zamijenjeni ventili na radijatorima na koje su postavljeni termostati koji ?e služiti za bolju regulaciju potrošnje grijanja kada se zgrada priklju?i na grijni sistem Toplana Sarajevo, što ?e smanjiti potrošnju plina u fakultetskoj kotlovnici koja je još u upotrebi.

 

„Generalno, ta vanjska ovojnica spre?ava gubitke iz ove naše zgrade, što zna?i da nam automatski treba manje plina. Kad imate zgradu koja ima gubitke, vi to ne možete zagrijati“.

Prije nego se vratio akademskom radu, Bašali? je 14 godina radio u privatnom sektoru. Pojašnjava kako kvalitetna izolacijska fasada i vanjska stolarija mnogo koštaju u izgradnji objekta, ali da se ve?e investicije dugoro?no isplate.

„Fasada i vanjska ovojnica je velika stavka. Me?utim, to ?e ?ovjek osjetiti možda narednih deset godina, jer ?e uštediti taj novac na neko grijanje, manje ?e koristiti plina, peleta, i on ?e to osjetiti. Sve su to stvari koje uti?u sigurno i na zaga?enje, i na kvalitet življenja i zdravlje“.

Zgrada Arhitektonskog i Gra?evinskog fakulteta u Sarajevu utopljena je u okviru UNDP projekta „Zeleni ekonomski razvoj“ zahvaljuju?i sredstvima Švedske, Ministarstva prostornog ure?enja, gra?enja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo, oba fakulteta i Rektorata Univerziteta u Sarajevu.

 

Grijanje najve?i uzrok zaga?enja

U jednom od gradova sa najzaga?enijim zrakom u Evropi, grijanje je najve?i izvor zaga?enja. Mala ložišta, energetski neefikasni objekti, ku?e bez fasade koje za zagrijavanje koriste nekvalitetan ugalj, ugalj sa sumporom i ?esto spaljivanje sme?a, posebno u zimskom periodu dovode do alarmantnih razina zaga?enosti.

„Generalno možemo re?i da je sezona grijanja najve?i neprijatelj ?istom zraku, a na drugom mjestu su vozila. Zatim dolaze drugi uzroci poput poljoprivrednih spaljivanja i spaljivanja sme?a“, kaže Adnan Maši?, profesor sarajevskog Mašinskog fakuleta, koji radi na projektima mjerenja zaga?enja u Sarajevu.

Najve?i polutant su, pojašnjava, lebde?e ?estice koje što su sitnije to dublje ulaze u organizam i izazivaju ve?e zdravstvene probleme. Maši? smatra da su za rješenje ovog problema u Sarajevu potrebne mukotrpne i sveobuhvatne promjene poput zabrane korištenja odre?enih sirovina za grijanje i  tehni?ki neispravnih automobila, ali i da je dio tih promjena i ulaganje u termoizolaciju objekata.

 

„To je jako važno zato što svaki objekat koji se utopli, on poslije toga manje koristi energije za zagrijavanje, odnosno manje se polutanata emituje. Dakle, svaka zgrada, svaka ku?a, koja dobije termofasadu, prozore, i pro?e kroz taj proces utopljavanja, direktno  utje?e na smanjenje zaga?enja.“

Instrumenti na Mašinskom fakultetu u Sarajevu su na 1. Me?unarodni dan ?istog zraka za plavo nebo, 7. septembra u 8 sati zabilježili indeks kvaliteta zraka 70, što predstavlja umjereno zaga?en zrak. Analiziraju?i mjerenja u prethodne dvije godine, Maši? se prisje?a kako su u januaru ove godine zabilježeni „stravi?ni rezultati“, ali da je smanjeno kretanje i ekonomska aktivnost uzrokovana COVID-19 pandemijom, tokom ljetnih mjeseci smanjila zaga?enje za ?etvrtinu. Ipak, mnogo je toga što u Sarajevu nije poznato.

„Osim mjerenja koncentracije ?estica, mnogo toga još nije istraženo. Nisu sve te ?estice jednake, nemamo informacije o njihovoj hemiji, neke su kancerogene neke nisu, ne znamo njihovu fiziku, koje su ve?e, koje su manje, koliko je nano-?estica a koliko mikro-?estica“, kaže Maši?. Oprema koja je potrebna za takva istraživanja je sofisticirana i skupa. Zato je izuzetno zna?ajna donacije Vlade Švedske Mašinskom fakultetu u Sarajevu, zahvaljuju?i kojoj je sada mogu?e mjerenje parametara koji su prije bili nedostupni, na primjer koncentracija crnog ugljika i spektar nano-?estica.

 

Zaga?enom zraku je izloženo 92 posto svijeta, a procjenjuje se da je to globalno uzro?nik oko sedam miliona preranih smrti godišnje. Ovaj rizik za okoliš, klimatske promjene, biodiverzitet, ekosisteme i ljudsko zdravlje je mogu?e smanjiti, a jedan od na?ina je i pove?anje energetske efikasnosti objekata, što je cilj projekta „Zeleni ekonomski razvoj“ koji finansira Švedska, a provodi UNDP u BiH. Obilježavanje dana ?istog zraka nastoji skrenuti pažnju vladama, korporacijama, civilnom društvu i pojedincima da rade na smanjenju zaga?enja i tako doprinesu poboljšanju svojih života.

Da bi se to u Sarajevu postiglo, potrebno je još mnogo reformi. Budu?a arhitektica Adela Banda kaže kako u Bosni i Hercegovini još uvijek treba razvijati svijest o zna?aju energetski efikasnih objekata i njihovom uticaju na životni standard, ali da ve? vidi pomake.

„Dobro poznavanje toplinskih svojstava gra?evinskih materijala jedan je od preduvjeta za projektiranje energetski efikasnih zgrada. Populacijska ekspanzija i brza urbanizacija sa ?itavim nizom popratnih pojava uzrokuju opasnost za okoliš“, kaže Adela. „Zato je jako bitno da prilikom projektovanja bilo kojeg objekta obratimo pažnju i na okolinu“.

 

Projekt „Zeleni ekonomski razvoj“ finansira Švedske, a realizuje UNDP u saradnji sa Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, Fondom za zaštitu okoliša FBiH i Fondom za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Republike Srpske, entitetskim ministarstvima prostornog ure?enja, entitetskim ministarstvima za energiju, kantonalnim ministarstvima, jedinicama lokalne samouprave te drugim partnerima. Projekt ima za cilj stvoriti uslove za investicije u projekte energetske efikasnosti, pove?ati broj ”zelenih radnih mjesta“, te doprinijeti razvoju tržišta što vodi ka privrednom razvoju.

Foto pri?u, kao i dodatne fotografije, možete prona?i na linku.